Što je zapravo vinska cesta?
To je poseban oblik nuđenja i prodaje poljoprivrednih proizvoda nekog vinorodnog područja, na kojem proizvođači-sudionici, udruženi pod etiketom vinske ceste, nude svoje specijalitete, a posebice vino. Uz turističku i ugostiteljsku ponudu, sastavni dio vinske ceste su i posebnosti okoliša i prirodne ljepote kojima cesta prolazi, kao i povijesne i kulturne znamenitosti. Izgradnjom vinske ceste definira se ugostiteljska ponuda područja, određuje trasa vinske ceste, uređuje prostor za doček gostiju i osmišljava turistička ponuda, izrađuju oznake i označavaju vinske ceste. Pri tome odlučujuću ulogu na izgled i veličinu vinske ceste imaju ponuda vina i ostalih domaćih specijaliteta na vinarskim gospodarstvima.
Vinske ceste turistu nude najširi izbor i olakšavaju donošenje odluke o posjeti vinorodnih krajeva, posjeti koja nije slučajno putovanje, već sistematično otkrivanje vinorodnih krajeva, prirodnih vrijednosti i kulturnog nasljeđa nekog kraja.
Kao posljedica fenomena vinske ceste, diljem istarskog poluotoka izniklo je 70-ak, uglavnom novih vinskih podruma, koje svakodnevno obilaze turisti u potrazi za eno-novim iskustvima. Malvazija, teran, refošk, cabernet sauvignon, merlot, muškat, chardonnay, pinot samo su dio razloga da se posjeti Istra, a medaljama okićene pobjedničke kapljice istaknutih vinara, poput Ivice Matoševića, Morena Degrassija, Armanda i Franka Kozlovića, Morena Coronica, Petera Polettija, taj razlog dodatno pojačavaju. Grčki mitski moreplovci otkrili su ovdje lozu. Danas jedan zaljev na istočnoj obali nosi naziv Kalavojna, ata nešto iskrivljena kovanica potječe od grčkih riječi dobro vino. Rimski pisci nadmetali su hvaljenju istarskog maslinovog ulja i vina, a prava enigma je istarsko vino Vinum Pucinum koje se vezuje za rimsku caricu Juliju Augustu. Živahna starica i carica je tvrdila kako svoju dugovječnost ima zahvaliti samo - Vinum Pucinum. Nedvojbeno je to istarsko vino, vjerojatno teran. No, tajna je ostala uže geografsko porijeklo i za taj se primat spore drevni gradići Sovinjak i Motovun, jer Plinije spominje brdo u središnjoj Istri kamo dopire morska struja. I veliki pustolov i ljubavnik Giacomo Casanova u svojim čuvenim memoarima zapisat će kako je u Istri pio sjajno vino refošk. Velika austrougarska monarhija dala se namamiti na istarsko vino. Godine 1902. izgradit će malu uskotračnu prugu od Trsta do Poreča koja će se popularno zvati vinska pruga… Istra, taj minijaturni kontinent, najveći poluotok Jadrana, idealno uranja u more u smjeru vječno osunčanog jugozapada. Kvalitetu vina upotpunjava i posebnost tla, crvena zemlja uz more i bijela zemlja unutrašnje Istre. Ukupna površina vinograda je 6.151 hektar. Zapadno istarsko vinogorje (Poreč, Buje, Pula, Rovinj) najveće je i vinogradima pokriva 5.839 hektara. Srednje vinogorje (Buzet, Pazin) ima 209 hektara, a istočno (Labin) 103 hektara.
Izleti se organiziraju sa terenskim vozilima.
